Kućna njega i liječenje suspektnih slučajeva COVID-19 sa blagim simptomima

S obzirom na trenutno dostupne podatke o bolesti i načinu prenosa, SZO preporučuje da pacijenti sa sumnjom na COVID-19 infekciju sa ozbiljnom akutnom respiratornom infekcijom budu što prije prepoznati od strane zdravstvenog sistema i tretirani u zavisnosti od težine kliničke slike.

U uslovima eventualnog masovnog obolijevanja, kada se dostupni bolnički kapaciteti „čuvaju“ za pacijente sa ozbiljnom kliničkom slikom, onima sa blažim simptomima nije neophodno da se hospitalizuju osim ukoliko ne postoji zabrinutost od rapidnog pogoršanja
bolesti.

Iz tog razloga se u uslovima uspostavljene lokalne transmisije u zajednici za slučajeve sa blažom kliničkom slikom uvijek razmatra i mogućnost kućnog liječenja. Pacijenti sa blagim simptomima i bez osnovnih hroničnih oboljenja – kao što su respiratorne ili kardiovaskularne bolesti, hronične bolesti bubrega ili imunokompromitirajuća stanja koja
pacijenta stavljaju u povećan rizik od razvoja komplikacija – mogu se liječiti u kućnim uslovima.

Ova odluka zahteva pažljivu kliničku procjenu i o tome treba da budu obavješteni svi ukućani i potencijalni kućni kontakti pacijenta. U slučaju sprovođenja kućnog liječenja, njegovatelj se obučava o sprovođenju procjene da li je stambeni prostor pogodan za pružanje njege; mora napraviti procjenu da li su pacijent i porodica u mogućnosti da se pridržavaju preporučenih mjera tokom kućne samoizolacije (npr. respiratorna i higijena ruku, održavanje kućne higijene, ograničavanje kretanja).

Komunikaciju sa njegovateljima treba praktikovati za vrijeme trajanja kućnog liječenja, sve do kompletnog povlačenja simptoma.

Pacijenti i ukućani treba da su informisani i edukovani o načinu sprovođenja lične higijene i primjeni mjera sprečavanja i suzbijanja širenja infekcije među kućnim kontaktima i u neposrednoj okolini. Oboljeli i njegova porodica trebaju imati konstantnu podršku, edukaciju i praćenje tokom trajanja kućnog liječenja. Pacijenti i porodice treba da se pridržavaju sledećih preporuka:

• Osoba sa simptomima treba da se njeguje u dobro provjetrenoj, zasebnoj sobi
• kretanje pacijenta u kući treba da je ograničeno a prostor za zajedničko korišćenje minimiziran
• zajedničke prostorije (npr. kuhinja, kupatilo) treba da su dobro provjetrene (držati prozore otvorenim)
• ukućani treba da borave u zasebnoj sobi ili ako to nijesu u mogućnosti potrebno je da održavaju rastojanje od najmanje 1 m od bolesnika (npr. spavanje u odvojenom krevetu)
• broj osoba koje njeguju bolesnika treba da je ograničen. U idealnom slučaju je da to bude jedna osoba dobrog zdravstvenog stanja, koja nema hronične bolesti i nije imunokompromitovana.
• posjete oboljelom ne smeju da postoje sve dok se pacijent potpuno ne oporavi i znaci i simptomi bolesti povuku
• higijena ruku je obavezna nakon bilo koje vrste kontakta sa pacijentom ili njegovim neposrednim okruženjem.

Higijena ruku se takođe mora obavljati prije i posle pripremanja hrane, prije jela, nakon korišćenja toaleta ili kadgod su ruke vidno zaprljane. Ako ruke nisu vidno zaprljane, može se koristiti dezinfekciono sredstvo na bazi alkohola, a za vidno zaprljane ruke koristiti sapun i vodu • za sušenje ruku nakon pranja je poželjno koristiti papirne ubruse za jednokratnu upotrebu. Ako oni nisu na raspolaganju, koristiti čiste peškire i zamijeniti ih kad postanu vlažni

• U cilju zadržavanja sekreta iz respiratornih puteva, pacijentu treba staviti hiruršku masku, da je nosi što je više moguće. Osobe koje ne podnose ovu masku, trebalo bi da se pridržavaju stroge respiratorne higijene (prilikom kašljanja ili kijanja usta i nos treba prekriti papirnom maramicom za jednokratnu upotrebu). Tkanine koje se koriste za pokrivanje usta i nosa treba baciti ili odmah nakon korišćenja oprati vodom i deterdžentom.

• Osobe koje njeguju pacijenta, tokom boravka u istoj prostoriji, treba da nose medicinsku masku koja čvrsto prijanja uz kožu lica i pokriva usta i nos. Maske se tokom upotrebe ne smiju dodirivati rukama. Ako se maska navlaži ili zaprlja sekretom, mora se odmah zamijeniti novom čistom i suvom maskom. Pravilna tehnika skidanja maske
podrazumijeva da se ona ne dodiruje rukama sa prednje strane, već se odvezuje od pozadi. Maska se nakon upotrebe odmah baca a ruke operu • Izbegavajte direktan kontakt sa tjelesnim tečnostima, posebno respiratornim
sekretima i stolicom
• Koristite jednokratne rukavice i masku pri pružanju oralne ili respiratorne higijene kao i prilikom rukovanja sa stolicom, urinom i drugim ekskretima. Odradite higijenu ruku prije i posle skidanja rukavica i maske
• Jednokratne maske i rukavice ne koristite ponovno
• Pacijentova posteljina i pribor za jelo se može ponovo koristiti nakon pranja sapunom i vodom redovno čistite i dezinfikujte površine koje se često dodiruju u sobi u kojoj boravi pacijent (noćni ormarići, ivice kreveta i ostalog namještaja u prostoriji). Za to koristiti sapun ili deterdžent za čišćenje a potom, nakon ispiranja, dezinfekciono
sredstvo 0,5% natrijum- hipohlorita
• Održavati higijenu kupatila najmanje jednom dnevno i za to koristiti najprije deterdžent za čišćenje, a potom, nakon ispiranja, dezinfekciono sredstvo za domaćinstvo koje sadrži 0,5% natrijuma- hipohlorita (većina sredstava za održavanje higijene santarnih prostora je na bazi hlora)
• Pacijentovu odjeću, posteljinu i peškire prati deterdžentom i vodom na temperaturi 60–90 °C i temeljno je osušiti. Kontaminiranu posteljinu staviti u zasebnu vreću. Ne tresti prljavo rublje i izbegavati da kontaminirani predmeti dođu u dodir sa kožom i odjećom
• Prilikom čišćenja površina ili dodirivanja odjeće i posteljine zaprljane telesnim tečnostima treba koristiti rukavice i eventualno zaštitnu opdjeću – mantil, kecelju ili slično koja se može prati na visokoj temperaturi. Višekratne rukavice, nakon upotrebe, treba oprati i potom dezinfikovati rastvorom 0,5% natrijuma- hipohlorita. Rukavice za jednokratnu upotrebu (nitrilne ili lateks) se nakon upotrebe bacaju. Higijenu ruku obavljati prije i posle skidanja rukavica
• Rukavice, maske i drugi otpad koji nastaje prilikom kućnog liječenja treba odložiti u kantu za smeće sa poklopcem u sobi prije daljeg tretiranja
• Izbjegavajte druge vrste izloženosti kontaminiranim predmetima iz neposrednog pacijentovog okruženja (ne dijelite četkice za zube, hranu, cigarete, posuđe, pića, peškire, krpe ili posteljinu)
• Osobe zadužene za kućno liječenje bi trebale izvršiti procjenu rizika, odabrati odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu i pridržavati se preventivnih mjera

Leave a Reply